Preskoči na glavni sadržaj

Postovi

Prikazuju se postovi od kolovoz, 2019

Atom

Atom je najmanji dio nekog hemijskog elementa. U kombinaciji sa istim ili različitim atomima stvara se molekula.Sa današnjim istraživanja atom se sastoji od pozitvnih jezgara u kojima se nalazi sva masa atoma i elektronskog omotača , u kojem se u neutralnom stanju nalazi elektrona isto koliko protona u jezgru. pri određenim uvijetima atom može otpustiti elektrone (npr.pražnjenje akumulatora). Građa atoma Atom se sastoji od elektronskog omotača i jezgra. U elektronskom omotaču nalaze se elektroni. Jezgro se sastoji od protona i neutrona.Jezgro se nalazi u sredini atoma i zauzima 99,9% njegove mase. Atomistika Atomistika je prvobitni naziv za nauku koja se bavi istraživanjem atoma.Danas se atomistika razumijeva kao nauka koja se bavi  pitanjima za atome. Historija Prvi naučnik koji je spomenuo atom je bio Demokrit.Pošto nije bilo elektronskih mikroskopa atom je zamišljen kao sićušna tačka. Atomska težina Težina atoma je naznačena u atomskim mjernim jedinacama.Ti br

Molekule

Molekula je najmanja elementarna čestica. U molekulama se nalaze atomi međusobno jednakim tvarima, a različitih u hemiskim spojevima. Molekule su električki neutralna. Atome u molekuli drže hemijski spojevi.Molekula može imati različit broj atoma npr. kisik ima dva atoma (O 2 ), ugljen dioksid tri atoma. Veličina molekule ovisi o broju, vrsti i rasporedu atoma i većinom je u granicama između od 0,1 do 10 nanometara , dok je masa  obično  između 10 –24  i 10 –20  grama . Molekule možemo posmatrati specijalnim mikroskopima. Molekularna fizika Molekularna fizuika je dio fizike koji se bavi proučavanjem svojstva i procesa u tijelima, uzimajuči u obzir molekularnu strukturu, kao i međusobno dijelovanje molekula. Historija Molekula se prvi put spominje  1811.godine kada je naučnik Amedeo Avogardo htio da obijasni ponašanje plinova u hemijiskoj reakciji. njegova predpostavka je bila da su najmanje čestice plina nakupine atoma. Nazvao ih je molekulama. Vremenom je molekula pala u zab

Akumulator

Akumulator  je sekundarni električni član, (tzv. „spremnik energije“) u kojoj se električna energija pretvara u hemijsku (punjenje akumulatora), ostaje u njoj pohranjena i zatim se, prema potrebi, može nanovo pretvoriti u električnu energiju (pražnjenje). Ovo je punjiva vrsta baterija. Razlog punjivosti ovih baterija je  hemijska reakcija koja stvara struju reverzibilna. Najpoznatije i najstarije vrste sekundarnih baterija olovno-kiselinski i NiCd akumulator. NiMF i litij-ionska baterija novije su povijesti. Bez obzira na tip, akumulatori imaju razmjerno malen specifični kapacitet, olovni 10 do 30 Ah/kg, alkalni 15 do 25 Ah/kg (srebreno-cinkov najviše do 80 Ah/kg). Unatoč tomu glavnom nedostatku mnogo se primjenjuju jer su zasad praktički jedini dovoljno jeftini i jednostavno prenosivi spremnici električne energije. Upotrebljavaju se za pokretanje motora s unutarnjim izgaranjem (u prvom redu olovni akumulator, obično po šest ćelija složenih u baterije, nazivnog napona 12V, ka